YouTube preporuke

Vjerojatno znate nekoliko priča iz raznih knjiga/filmova/španjolskih i inih sapunica o pohlepnim starcima koji su u želji za dobitkom izgubili sve? Slična ideja skriva se iza najstarijeg pranka na svijetu materijaliziranog u obliku posude koju su hrvatski arheolozi 2012. pronašli u Vinkovcima.

Roland Barthes, Michel Foucault, Antonio Gramsci, Pierre Bourdieu, Ferdinand de Saussure - postmodernizam, fenomenologija, poststrukturalizam, semiotika, kulturni materijalizam, društvo spektakla... Bili učenik, student ili jednostavno želite spoznavati suvremeni svijet, YouTube kanal doktoranda na Sveučilištu u Exeteru, Toma Nicholasa posve je značajno otkriće za pomoć u bavljenju gotovo bilo čime iz područja društva i humanistike. Nabrojana imena iz prve rečenice, -izmi i ostali konstrukti, dopadali li se nama ili ne, utjecali su na sadržaje u kojima plivamo, informacije koje probavljamo i prakse koje artikuliramo.

HBO-ova miniserija Chernobyl (2019.) potakla je ogroman interes za nesreću koja se zbog ljudskog neiskustva i nemara te pogrešaka u konstrukciji reaktora u Černobilskoj nuklearnoj elektrani desila 26. travnja 1986. godine. Nesreća je prouzrokovala neizmjeren broj žrtava koje su umrle neposredno nakon nesreće ili godinama nakon nje. Posljedice ove nesreće za hrvatsko područje tek treba istražiti. HRT je nedavno objavio video u kojem se dotiče stanja u zemlji neposredno nakon katastrofe. Kako kažu, zavirili su u arhivu HRT-a iz vremena izvještavanja neposredno nakon černobilske katastrofe 1986. godine.

Treću godinu za redom, TI experimental archaeology i udruga za popularizaciju arheologije ZipArh organiziraju radionicu eksperimentalne arheologije pod ovogodišnjim nazivom "Hrana na prapovijesni način / Food on Prehistoric Way".  Radionica će se održati 8.-11. kolovoza 2019. u kampu Borovik, kod jezera Borovik u blizini Đakova. Kao što kažu, tema ovogodišnje radionice je hrana, tj. što je sve čovjek morao proći da bi dobio obrok krajnje neophodan za preživljavanje u uvjetima koji mu je priroda pružila. Sudionicima radionice preodočit će se načini nabavljanja, kuhanja i pečenja hrane tijekom mezolitika i neolitika. 

Zašto u zbirkama muzeja diljem svijeta, pa tako i u njihovom, ima toliko malo djela koje su naslikale žene, pitanje je koje si postavljaju kustosi iz National Gallery u Londonu. Od 2300 umjetničkih djela koje se nalaze u posjedu National Gallery u Londonu, samo je 21 od njih naslikala žena. Kao što kažu, povijest ne možemo mijenjati. Ono što mogu učiniti jest da ukažu na društvene norme koje su uzrokovale gotovo nemjerljiv nesrazmjer u umjetnosti te da iskažu poštovanje ženama koje su unatoč društvenim normama i svim preprekama uspjele ući u kanonsku povijest umjetnost.

Dok u egzaktnim znanostima barem na elementarnoj razini stvari jesu ili nisu, eksperiment je uspio ili nije, u humanistici stvari nikada nisu crne ili bijele. Upravo je u tome najveća prednost humanistike. Ona jedina posjeduje napretek mogućnosti za podučavanje oblikovanja kritičkog mišljenja, odnosno, za raspoznavanje i vrednovanje nijansi. 

Kunsthistorisches Museum Wien nedavno je objavio razgovor kustosa Jaspera Sharpa s belgijskim umjetnikom Michaëlom Borremansom (1963.). U razgovoru kustos Sharp i Borremans prolaze kroz umjetničke klasike ili djela iz Borremansovog opusa. Dotiču se Brueghela, Van Eycka, Caravaggia te tema kao što su ravnopravnost žena u (povijesti) umjetnosti, odnos prema tradiciji te najviše Borremansovog pristupa umjetničkom stvaranju.