Vidjelice, proročice, mističarke – ženska duhovnost u srednjovjekovnoj Crkvi
Unatoč stereotipnoj slici srednjovjekovne duhovnosti, unutar historijske znanosti taj je fenomen nemoguće promatrati kao monolitnu cjelinu nepromjenjivu kroz stoljeća. No, pošto je formiranje određenih cjelina ipak potrebno, kao jednu od najznačajnijih točaka-prijelomnica moguće je...
Kristovo rođenje u historiografiji – podrijetlo 25. prosinca
Premda historija kao znanost predmetu svog proučavanja pretendira pristupati što objektivnije, područje njezina djelovanja ipak je nemoguće u potpunosti odvojiti od utjecaja osobnih stavova. U znatno snažnijoj mjeri to je istaknuto kod amaterskih povjesničara,...
Kristovo rođenje u historiografiji – pitanje godine
Premda postoji rašireno mišljenje koje osobu Isusa Krista smješta isključivo u religijsku sferu, njome se kao povijesnom ličnošću bavi i historiografija. Budući da u božićno vrijeme gotovo svake godine izbijaju medijski potencirane kontroverze oko...
Trpimir Vedriš u podcastu Bitno.net-a Mračna povijest Crkve: “Srednji vijek je pozornica na koju...
Trpimir Vedriš, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sudjelovao je u podcastu portala Bitno.net "Mračna povijest Crkve".
Voditelj podcasta Ivo Džeba pažnju je usmjerio na, kako kaže, mitove i istine iz najintrigantnijih...
Zapisi iz Hrvatske: Uskrs – najveći kršćanski blagdan i narodni običaji!
Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak…
Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan kada slavimo pobjedu života nad smrću i uskrsnuće Isusa Krista...
Gubili su se životi, hrana i imovina, a Varaždinci su rekordno izgradili čak 3...
Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.
Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu ikonografiju
Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.