Umjetnost, književnost, znanost

Kuga, sifilis ili Parkinsonova bolest zabilježene su na poseban način oslabljenim ili utrnulim rukama umjetničkih majstora. Teško zamisliva patnja vidljiva je na grafikama Albrechta Dürera, Nicolasa Poussina i suvremenog britanskog umjetnika Michaela Landya koji su pogođeni nedaćama i oslabljenih djelatnih sposobnosti izvršavali ono što im je bilo prirođeno - kreativno umjetničko izražavanje.

Ako je i po vašem mišljenju impresionizam zaslužio status najpopularnijeg umjetničkog pravca (barem što se posjećenosti izložbi i kupnje umjetnina tiče) ne propustite premijerno prikazan film o portretiranju života ključne tranzicijske karike između realizma i impresionizma, Édouardu Manetu.

Recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju „intimnu ispovijed autora“, a više „ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet“ (Kundera). To je, na upravo proročanski način, osobito došlo do izražaja u činjenici da je ova izložba u karantenskom „bunkeru“ proboravila više od tri mjeseca, dijeleći tako sudbinu neformalnog kućnog pritvora u kojem se, radi pandemije corona virusa 19 našao sam autor, a zajedno s njim i cijela Hrvatska i cijeli Svijet.

Što stanovnicima prostora od Osijeka do Našica i Slatine znače „ostaci“ u obliku zgrada i uspomene na putovanja Slavonsko-podravskom željeznicom, a što ljudima rođenima od kraja 1960-ih godina ili djevojkama i mladićima s početka novog stoljeća? Slavonsko-podravska željeznica razvijala se od 1880-ih godina do konca 1960-ih godina diljem slavonske Podravine kada je ukinuta.

Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti. 

Što bi vas nagnalo da u trenucima kada se gube ljudski životi, stoka i imovina, u samo pedesetak godinu izgradite čak tri zavjetne kapele? Upravo se to desilo u Varaždinu koji je tako postao grad u kojem je u europskom kontekstu, u najkraćem razdoblju s obzirom na broj stanovništva vjerojatno sagrađen najveći broj zavjetnih crkava.

Četiri dana nakon potresa koji nas je u 6 sati i 24 minute probudio iz nedjeljnog sna i ostavio trajne posljedice na brojnim zgradama i nažalost ljudskim životima, u Vijencu je 26. ožujka 2020. objavljen tekst dr. sc. Dragana Damjanovića, naslovljen: "In memoriam južnom tornju zagrebačke katedrale".