Umjetnost, književnost, znanost

Kad je krajem 2018. izdavačka kuća „Blurb“ iz San Francisca objavila dvojezičnu, englesko-hrvatsku zbirku „Texts / Tekstovi“ Alfreda F. Krupe, odmah je postalo jasno da je riječ o vrijednom doprinosu, ne samo na području...

U najnovijem, trećem dijelu, kojeg Marina Baričević potpisuje u suautorstvu s dr. med. Sandrom Morović, autorica se pozabavila onim što svakog čovjeka osobito otjeskobljuje i plaši, a to je iskustvo (u njenom slučaju Parkinsonove) bolesti. Bolesti u kojoj čovjek poput kakvog starog akvarela blijedi, gubi „pigment“ - svoju bit, pa se i sama autorica pita: „Briše li bolest čovjeka?“

Temelji za brendiranje domaćih prostora kao oaze za odmor, rekreaciju i uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini postavljeni su s razvojem turističke propagande u međratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji.

U petak 24. srpnja 2020. godine u Opatiji, u Švicarskoj kući koja se nalazi u parku Angiolina, otvorena je izložba porculanskog posuđa carske obitelji pod nazivom Dobar tek, carice Sisi. Ova izložba nastavak je suradnje grada Opatije i mađarskog grada Gödöllő u čijoj je organizaciji bila prethodna izložba Modni ormar carice Sisi, održane od srpnja 2019. do travnja ove godine.

Kuga, sifilis ili Parkinsonova bolest zabilježene su na poseban način oslabljenim ili utrnulim rukama umjetničkih majstora. Teško zamisliva patnja vidljiva je na grafikama Albrechta Dürera, Nicolasa Poussina i suvremenog britanskog umjetnika Michaela Landya koji su pogođeni nedaćama i oslabljenih djelatnih sposobnosti izvršavali ono što im je bilo prirođeno - kreativno umjetničko izražavanje.

Ako je i po vašem mišljenju impresionizam zaslužio status najpopularnijeg umjetničkog pravca (barem što se posjećenosti izložbi i kupnje umjetnina tiče) ne propustite premijerno prikazan film o portretiranju života ključne tranzicijske karike između realizma i impresionizma, Édouardu Manetu.

Recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju „intimnu ispovijed autora“, a više „ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet“ (Kundera). To je, na upravo proročanski način, osobito došlo do izražaja u činjenici da je ova izložba u karantenskom „bunkeru“ proboravila više od tri mjeseca, dijeleći tako sudbinu neformalnog kućnog pritvora u kojem se, radi pandemije corona virusa 19 našao sam autor, a zajedno s njim i cijela Hrvatska i cijeli Svijet.