MOBY DICK: bijeli kit, crna egzistencija
Budući da je Herman Melville (1819 – 1891) dio svoga života proveo baveći se pomorstvom, od pet proznih djela koja je objavio prije Mobyja Dicka (1851), u četiri se tematiziraju scene iz mornarskog života...
ZBIRKA SREDNJOVJEKOVNIH LEGENDI: Sedmorica efeških spavača i druge priče
Neobični mitovi srednjeg vijeka
Napokon oslobođen nametnutih humanističkih (potom i prosvjetiteljskih) okova „mračnog doba“, srednji vijek u novijim se istraživanjima, među ostalim, pokazuje i kao razdoblje iznimne maštovitosti. Smještajući u njegovih tisuću godina trenutke ključne...
Od vojnika preko roba do pisca – Cervantes i iskustvo muslimanskog zarobljeništva
Miguel de Cervantes – pisac i vojnik
Miguel de Cervantes Saavedra (1547. – 1616.) jedan je od najvećih pisaca španjolske književnosti, a njegovo najpoznatije djelo – Don Quijote – krasi liste obaveznih školskih lektira u...
Je li uništenje Aleksandrijske knjižnice “unazadilo znanost 1000 godina”? – “Druga strana”
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
Umjetnost u krhotinama
Još se jasno sjećam mračne, solidno popunjene, Dvorane VI zagrebačkog Filozofskog fakulteta u kojoj je, pred dvadesetak i više godina prof. Krunoslav Kamenov držao predavanje uz dijapozitive na temu velikog potresa koji je opustošio...
Jedini ne-Azijac u top 10 svjetskih slikara tušem Afred F. Krupa objavio dopunjeno hrvatsko...
Kad je krajem 2018. izdavačka kuća „Blurb“ iz San Francisca objavila dvojezičnu, englesko-hrvatsku zbirku „Texts / Tekstovi“ Alfreda F. Krupe, odmah je postalo jasno da je riječ o vrijednom doprinosu, ne samo na području...
Briše li bolest čovjeka? ANTE VRANKOVIĆ o ‘Jedno lice Parkinsonove bolesti’ Marine Baričević i...
U najnovijem, trećem dijelu, kojeg Marina Baričević potpisuje u suautorstvu s dr. med. Sandrom Morović, autorica se pozabavila onim što svakog čovjeka osobito otjeskobljuje i plaši, a to je iskustvo (u njenom slučaju Parkinsonove) bolesti. Bolesti u kojoj čovjek poput kakvog starog akvarela blijedi, gubi „pigment“ - svoju bit, pa se i sama autorica pita: „Briše li bolest čovjeka?“