Politička, pravna i vojna historija

Kao dio projekta "Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje", u OŠ Darda organizirana je izložba "Romi u NDH", autora Danijela Vojaka (Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"), Ive Pejakovića (Spomen-područje Jasenovac), Gorana Lapata (Učiteljski fakultet u Zagrebu) i Nevena Kovačeva (doktorand poslijediplomskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu).

Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?

Pred sudionike sudskog procesa u Nürnbergu, na kojemu se od listopada 1945. sudilo čelnicima Trećeg Reicha, prezentirani su dokazi za neke od najstrašnijih ratnih zločina u povijesti. Za transkripte mnogih inkriminirajućih dokumenata nacističkih vlasti s njemačkog jezika zaslužan je Wolfe Frank, prevoditelj tokom suđenja te možda i najživopisnija individua u čitavoj sudnici.

Prije manje od mjesec dana kineska je tvrtka Zhongya dugoročno s ciljem otvaranja turističkog kompleksa posvećenog Josipu Brozu Titu za manje od dva milijuna eura kupila nekadašnju Političku školu SKJ u Kumrovcu. Dok se o radu ove škole do sad govorilo uglavnom u okviru diskreditiranja aktualnih ili sada već bivših političara koji su u nekom obliku sudjelovali u njenom radu, Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest istražio je osnutak, funkcioniranje i program ove omražene škole koja je sa svojim radom prestala, uoči rata, 1990. godine. 

U razdoblju koje je trajalo od sredine 9. do sredine 11. st. Bizantsko je Carstvo doživljelo tri važne promjene. Kao prvo, Carstvo se orijentiralo od isključivo defanzivne borbe protiv Arapa na ofenzivnu taktiku. Drugo, dogodila se svojevrsna vojna revolucija koja je pomogla da Bizant poveća mobilizacijsku bazu i provede reformu vojske. I treće, nakon uspostavljanja mira na granicama Carstva početkom 11. st. došlo je do zapuštanja novog sistema i dekadencije administracije, što je kulminiralo u porazu kod Manzikerta 1071. godine.

Bizantsko je Carstvo 1095. godine bilo pritisnuto i od Turaka Seldžuka na istoku, i od Normana na zapadu. Aleksije I. Komnen (1081.-1118.) tražio je pomoć od zapadnih državnika da obrani granice Carstva. Na vratima Carigrada prvi se pojavio Petar Pustinjak s tisućama neorganiziranih ljudi. Pljačka i kaos koje je vidio Aleksije, ostavili su na njega dojam razočaranosti i ljutnje. Želeći se što prije riješiti neugodnih gostiju, car je organizirao brodove i prebacio pridošle ljude preko Bospora u Malu Aziju...

Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.