Tihana Kušter
Stručna savjetnica u Odjelu za povijesne izvore i digitalnu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Bavi se predmodernom društvenom poviješću, digitalnom historijom i historijskom prakseologijom. Doktorirala je 2025. godine disertacijom Mapiranje društvenog prizorišta ranomodernog Varaždina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). U ak. god. 2023./2024. izvodila je kolegij Digitalna historija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Godine 2018. osnovala je portal za humanistiku Povcast.hr (danas Povcast.ffzg.unizg.hr) radi popularizacije i predstavljanja aktualnih povijesnih istraživanja. Autorica je više znanstvenih radova te sudionica više međunarodnih konferencija.
Magisterij iz povijesti i povijesti umjetnosti završila je 2017. godine obranivši rad Od bolesti i vatre: Zavjetne crkve slobodnog kraljevskog grada Varaždina.
Academia.edu: https://tihanakuster.academia.edu/
Bludni obrt: bludilišta i prostitucija na prijelazu stoljeća
Iako je bludni obrt bio toleriran, bludilišta nisu smjela biti smještena u blizini crkava, škola i javnih i znanstvenih ustanova. Nastojalo ih se smjestiti u zabitne predjele grada uz strogu kontrolu radi sigurnosti posjetitelja. Vodilo se i računa o remećenju javnog reda i mira te su stoga svi ulični prozori na kućama bludilišta morali biti prekriveni zavjesama, a bludnice se nipošto nisu smjele naslanjati na prozore. Dapače, kod provjetravanja sobe morale su čak boraviti u stražnjim prostorijama.
Smrtnost dojenčadi na prijelazu stoljeća
Prvi hrvatski pedagoški časopis Napredak kritizirao je majke iz viši društvenih slojeva koje su navodno okupirane svojim izgledom, vrijeme provodile na društvenim događanjima umjesto da doje djecu. Tiskane brošure upozoravale su:
"Tražiti da se dijete odgoji samo sisaljkom u jednom velikom gradu, to je kao izložiti ga sigurnoj smrti."
Kurs “Podučavanje kritičkog mišljenja kroz umjetnost”: National Gallery of Art
Dok u egzaktnim znanostima barem na elementarnoj razini stvari jesu ili nisu, eksperiment je uspio ili nije, u humanistici stvari nikada nisu crne ili bijele. Upravo je u tome najveća prednost humanistike. Ona jedina posjeduje napretek mogućnosti za podučavanje oblikovanja kritičkog mišljenja, odnosno, za raspoznavanje i vrednovanje nijansi.
ČEDOMORSTVO: Od dvostrukog grijeha do Marije Terezije i PRIVILEGIRANOG UBOJSTVA
Kako je došlo do poimanja i kvalifikacije čedomorstva kao privilegiranog ubojstva te kako se ovaj zločin navodio u kaznenim zakonicima koji su se na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjivali sve do prošlog stoljeća, istražila je i objavila u članku "Dvostruki grijeh: kažnjavanje čedomorstva na hrvatskom području do kodifikacije kaznenog materijalnog prava 1852. godine" (2016.) Dunja Pastović, docentica na Katedri za povijest hrvatskog prava i države, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Michaël Borremans kroz djela: Kunsthistorisches Museum
Kunsthistorisches Museum Wien nedavno je objavio razgovor kustosa Jaspera Sharpa s belgijskim umjetnikom Michaëlom Borremansom (1963.). U razgovoru kustos Sharp i Borremans prolaze kroz umjetničke klasike ili djela iz Borremansovog opusa. Dotiču se Brueghela, Van Eycka, Caravaggia te tema kao što su ravnopravnost žena u (povijesti) umjetnosti, odnos prema tradiciji te najviše Borremansovog pristupa umjetničkom stvaranju.
Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan...
Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.
Klinasto pismo s Irvingom Finkelom i Ašurbanipalova bitka kod Til Tube...
Dr. Irving Finkel (1951.), britanski filolog i asirolog uspješno brani sposobnost pretvorbe apsolutno zamornih djelatnosti kao što je proučavanje i podučavanje razvoja (klinastog) pisma, u nevjerojatno zanimljiv - gotovo kulturnozabavni diskurs. Imajući na umu kako je prije nekoliko dana Hrvatski sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva - ideja o snimanju sličnog filmića u hrvatskom kontekstu nameće se sama od sebe.