Tihana Kušter
Stručna savjetnica u Odjelu za povijesne izvore i digitalnu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Bavi se predmodernom društvenom poviješću, digitalnom historijom i historijskom prakseologijom. Doktorirala je 2025. godine disertacijom Mapiranje društvenog prizorišta ranomodernog Varaždina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). U ak. god. 2023./2024. izvodila je kolegij Digitalna historija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Godine 2018. osnovala je portal za humanistiku Povcast.hr (danas Povcast.ffzg.unizg.hr) radi popularizacije i predstavljanja aktualnih povijesnih istraživanja. Autorica je više znanstvenih radova te sudionica više međunarodnih konferencija.
Magisterij iz povijesti i povijesti umjetnosti završila je 2017. godine obranivši rad Od bolesti i vatre: Zavjetne crkve slobodnog kraljevskog grada Varaždina.
Academia.edu: https://tihanakuster.academia.edu/
“What the theory?” Kulturna hegemonija, semiotika, fenomenologija, postkolonijalizam i ostalo s...
Roland Barthes, Michel Foucault, Antonio Gramsci, Pierre Bourdieu, Ferdinand de Saussure - postmodernizam, fenomenologija, poststrukturalizam, semiotika, kulturni materijalizam, društvo spektakla... Bili učenik, student ili jednostavno želite spoznavati suvremeni svijet, YouTube kanal doktoranda na Sveučilištu u Exeteru, Toma Nicholasa posve je značajno otkriće za pomoć u bavljenju gotovo bilo čime iz područja društva i humanistike. Nabrojana imena iz prve rečenice, -izmi i ostali konstrukti, dopadali li se nama ili ne, utjecali su na sadržaje u kojima plivamo, informacije koje probavljamo i prakse koje artikuliramo.
“Rob svoje kose”: Carica Sissi i seksualnost 19. stoljeća
Rigorozni rituali koju su uključivali svakodnevno vježbanje, dijete na bazi narači i sirovih mesnih sokova, 3-satno češljanje i pranje kose konjakom i jajima jedan su od ključeva za interpretaciju začuđujućeg portreta carice Sissi kojeg je Winterhalter izradio 1864. godine.
Višeosjetilna izložba kroz priče mještana: “Ki ne vidi Rave, ni ni...
U ponedjeljak, 10. lipnja, u Tiflološkom muzeju u Zagrebu, otvorena je inovativna višeosjetilna izložba "Otok Rava", dio ciklusa višeosjetilnih izložbi u kojima će, kako...
Černobilska katastrofa: Arhivske snimke (VIDEO)
HBO-ova miniserija Chernobyl (2019.) potakla je ogroman interes za nesreću koja se zbog ljudskog neiskustva i nemara te pogrešaka u konstrukciji reaktora u Černobilskoj nuklearnoj elektrani desila 26. travnja 1986. godine. Nesreća je prouzrokovala neizmjeren broj žrtava koje su umrle neposredno nakon nesreće ili godinama nakon nje. Posljedice ove nesreće za hrvatsko područje tek treba istražiti. HRT je nedavno objavio video u kojem se dotiče stanja u zemlji neposredno nakon katastrofe. Kako kažu, zavirili su u arhivu HRT-a iz vremena izvještavanja neposredno nakon černobilske katastrofe 1986. godine.
Politička škola SKJ u Kumrovcu: “Za borce našeg socijalističkog društva koji...
Prije manje od mjesec dana kineska je tvrtka Zhongya dugoročno s ciljem otvaranja turističkog kompleksa posvećenog Josipu Brozu Titu za manje od dva milijuna eura kupila nekadašnju Političku školu SKJ u Kumrovcu. Dok se o radu ove škole do sad govorilo uglavnom u okviru diskreditiranja aktualnih ili sada već bivših političara koji su u nekom obliku sudjelovali u njenom radu, Josip Mihaljević s Hrvatskog instituta za povijest istražio je osnutak, funkcioniranje i program ove omražene škole koja je sa svojim radom prestala, uoči rata, 1990. godine.
CRVENA ZASTAVA I FIAT: Što se desilo s jugoslavenskom autoindustrijom?
Koji su politički i ekonomski problemi doveli do nesumnjivog kolapsa jugoslavenske automobilske industrije, istražio je srpski povjesničar Marko Miljković. Sve je počelo 1954. godine kada su Crvena Zastava iz Kragujevca i talijanski Fiat postali glavni akteri jednog od prvih većih trgovačkih ugovora između zapadnog i socijalističkog svijeta...
FILIP HREN: Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu
Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.