Nikolina Solić

34% kažnjenika iz Lepoglave, Mitrovice, Gospića i ženske kaznionice u Zagrebu bili su prema statistici iz 1892. godine - priupadnici. U isto vrijeme se na hrvatskim prostorima javlja i ideja da se kažnjenicima koji su opetovano dolazili u sukob sa zakonom doskoči nadzorom i potporom nakon otpuštanja iz kaznionice. 

Temelj žitne trgovine po svojoj naravi i povijesti djelo je hrvatskog ekonomista, pisca i trgovca Josipa Šipuša. U hrvatskoj povijesti upamćen je kao prvi hrvatski ekonomist koji u svojoj ekonomskoj misli zastupa liberalne ekonomske stavove Adama Smitha i protivljenje državnoj intervenciji u gospodarstvu, posebice u trgovini žitom.

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

Osim što je bila intelektualka bila je i civilna aktivistkinja koja se borila za boljitak žena, ponajviše mladih djevojaka, siromašnih i nezaposlenih žena, s ciljem da ne postanu žrtve prostitucije i trgovine ženama.