Josip Vdović

Vjerujem da je većina čula za velike plemićke obitelji srednjovjekovne Hrvatske – Zrinske, Frankopane, Šubiće, Baboniće, Nelipiće itd. Osim njih postojale su javnosti manje...

Smrt kraljice Elizabete Kotromanić u kontekstu Protudvorskog pokreta Događaj koji se u hrvatskoj historiografiji naziva Protudvorski pokret nije nepoznanica. Riječ je o pobuni većinski slavonskih...

Zahtjevnost teme Na prvi pogled pitanje iz naslova čini se banalnim. Isto tako i odgovor na nj. Ipak, ako dublje zađemo u povijesnu građu, uvidjet...

Early medieval bondaries in Dalmatia/Croatia (8th-11th centuries) naziv je članka kojeg je Neven Budak napisao za časopis “Castellum, civitas, urbs” koji se bavi važnim...

Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.

U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).

Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev rad dio je veće serije Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire.