Zanima li vas što se moglo pročitati u ženskom časopisu iz 1930ih, tada zavirite u Zagorkin Ženski list koji je donosio vijesti iz svijeta mode, zabave i kućanstva, dijelio korisne savjete, ali i educirao tadašnje žene o aktualnim društvenim i kulturnim događanjima.
Ženski časopisi nakon Prvog svjetskog rata objavljivali su članke koji su ženama nudili korisne i praktične savjete vezane uz kućanstvo, modu, svakodnevne obveze te širenje znanja i obrazovanja. Osim članaka, objavljivali su ankete, romane, reklame, šale, savjete i vijesti iz svijeta.
Time se željelo formirati ženu kao kućanicu, majku, učenicu, zaposlenu osobu, ali i ženu koja ima potrebe za uljepšavanjem, čitanjem, educiranjem. Na taj način su uključivali ženu u društvo u trenutku kada ona još nije imala pravnu jednakost u zakonskom smislu.
Ženski list i Marija Jurić Zagorka
U razdoblju od 1925. do 1938. godine izlazio je hrvatski časopis Ženski list, mjesečni časopis za žene. Glavna urednica i autorica većine tekstova bila je književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka, a časopis je imao 28 stranica i cijena mu je bila 15 dinara (od 1934. do 1938. godine 18 dinara). Časopis je, kao što mu i ime nosi, bio namijenjen ženama, a sadržavao je članke o modi, zabavi i kućanstvu. U nastavku članka obrađeni su brojevi koji su izlazili u razdoblju od 1932. do 1938. godine kada je časopis promijenio ime u Novi ženski list i ubrzo nakon toga u Hrvatski ženski list.
Kraljica mode
Naslovnica časopisa i prvih dvadesetak (od 1934. od dvadesete do četrdesete stranice) stranica bili su posvećeni modi. Iz rubrike Kraljica mode žene su mogle saznati što je moderno, što se nosi i što je hit sezone. Modne kombinacije predlagale su se s obzirom na godišnje doba, prigode, svečanosti i razne druge svakodnevne aktivnosti.
Uz fotografije modela koje nose odjeću nalazio se popratni tekst koji je opisivao materijale, krojeve, uzorke i boje od kojih je odjeća napravljena.
Osim odjeće predlagali su se i modni dodaci kojima bi se upotpunila odjevna kombinacija.
Ponekad su se u ovoj rubrici nalazili prijedlozi za modne kombinacije djece, za samostalno šivanje odjeće, ručni rad i veziva te muška moda.
Rubrika Kraljica mode nastojala je donošenjem vijesti iz svijeta mode informirati žene o aktualnim modnim novitetima, dočarati im mogućnosti „igranja“ s modom, ali i krojne arke kojima su žene mogle same izraditi vlastite modne komade u udobnosti svoga doma.
Romani u nastavcima, novele i humoreske
Časopis je objavljivao novele, humoreske ili romane u nastavnicima koji su najčešće bili ljubavne, kriminalističke ili humoristične tematike. Pisalo se o muškom preljubu, rastavama, obiteljskim odnosima između svekrve i snahe, zeta i punice, sklapanju braka te prednostima samačkoga života. Autorica većine ovih tekstova bila je Marija Jurić Zagorka, s prepoznatljivim stilom pisanja. Ova rubrika časopisa bila je namijenjena zabavi čitateljica, ali i poticanju na čitanje.
Ženski portreti, Ženski pokret i Iz naših društava
Ove tri rubrike bile su edukativnog karaktera. U Ženskim portretima prikazivale su se biografije poznatih sunarodnjakinja i svjetskih žena koje su obilježile prošlost ili tadašnjicu. Osim biografskih podataka moglo se pročitati o njihovom radu, zaslugama i djelima koje su ostavile. Tako su opisane brojne umjetnice, književnice, humanitarke i javne djelatnice, poput Ivane Brlić Mažuranić, Milke Trnine, Ženke Frangeš, Vere Hržić, Stanke Šverljuge, Naste Rojc, Ljerke Šram i mnogih drugih.
Osim poznatih sunarodnjakinja pisalo se i o svjetski priznatim ženama. Poput Marie Curie, Isidore Duncan, Cosime Wagner, Edith Wharton i drugim umjetnicama, humanitarkama i javnim djelatnicama.
Makar nismo feministički list…
Ženski pokret donosio je informacije iz zemlje i svijeta o ženskom radu, borbi i razvoju ženskih građanskih prava, o feminističkim i dobrovoljnim ženskim udruženjima, o ženskom radu i položaju te o postignućima pojedinih žena u politici, znanosti, umjetnosti, književnosti, glazbi i drugim poljima djelatnosti. Zagorka je pri tome naglasila:
Makar nismo feministički list, donosimo po dužnosti sve zanimive pokrete žena po svijetu u kratkim prikazima. (…) Pravni položaj žene u našoj Državi – veli peticija – ne odgovara ni društvenim ni političkim potrebama moderne države. Žena ni kao supruga, ni kao majka, ni kao gradjanka nije ravnopravna muškarcu.
Ženski list, 1927.
Rubrika Iz naših društava izvještavala je o radu dobrotvornih društava i njihovim ciljevima. Pozivalo se na sudjelovanje, pisalo o njihovim dostignućima i obljetnicama rada.
Ovim rubrikama poticala se pismenost i obrazovanje žena, informiralo ih se o svjetskim događajima, posebice o borbi žena za građanska prava i prava glasa, čime se nastojalo potaknuti na promišljanje o njihovom položaju i pravima.
Historija čovječanstva, Zanimljivosti iz svijeta, Kazalište i Zdravstvo
U duhu obrazovanja i širenja pismenosti nastajale su i rubrike Historija čovječanstva i Zanimljivosti iz svijeta. U rubrici Historija čovječanstva moglo se čitati, primjerice, o egipatskoj povijesti ili antičkoj povijesti. Zanimljivosti iz svijeta donosile su novitete iz područja znanosti, tehnologije i raznih drugih grana.
Rubrika Kazalište izvještavala je o aktualnim kazališnim predstavama, postavama, glumcima i kazalištima diljem Hrvatske, dok je rubrika Zdravstvo donosila informacije o ljudskom tijelu, bolestima i zaštiti zdravlja.
Kućanstvo
U rubrikams Kućanstvo, Kuharica i (dio) Dobri savjeti žene su mogle otkriti razne savjete o održavanju, uređenju i ljepoti doma te kuhanju.
Valja spomenuti i ostale rubrike. Primjerice rubrika Odgoj djece u kojima su se nalazili savjeti o odgoju, prehrani, odijevanju, školovanju i drugim temama vezanim za djecu. Rubrika Kozmetika donosila je novitete iz svijeta njege kose, tijela, lica, šminkanja i sličnih tema. U dijelu Šale moglo se nasmijati i zabaviti.
Reklame
Kroz čitav časopis nalaze se reklame najčešće kućnih pomagala, preparata za čišćenje kućanstva koji ženama olakšavaju održavanje doma ili preparata za uljepšavanje koji žene trebaju učiniti ljepšom i samopouzdanijom.
Još ste mogli pročitati i…
Iako namijenjen za zabavu, kućanstvo i modu, Ženski list nastojao je popratiti i druge aktualne novosti iz zemlje i svijeta. Primjerice kada je ubijen kralj Alekasandar, u listopadu 1934. godine, broj u studenom donosi dio posvećen kraljevom životu.
Godine 1937. nekoliko stranica bilo je posvećeno i Ivani Brlić Mažuranić, prvoj ženi koja je postala član JAZU.
Izvještavali su o aktualnim socijalnim problemima.
U dijelu koji se zvao Anketa Ženskog lista postavljala su se pitanja čitateljicama čiji su se odgovori objavljivali u sljedećem broju. Najčešće su to bila pitanja koja su iskazivala razmišljanja žena o ženskim pravima, ženskoj ravnopravnosti i iskustvima. Primjerice, želite li pravo glasa za Skupštinu?
Promjena imena nakon 1938. godine
Od svibnja 1938. do ožujka 1939. godine časopis mijenja ime u Novi ženski list. Urednica je ostala Marija Jurić Zagorka, časopis je i dalje izlazio mjesečno, a stajao je 13 dinara. Sadržaj se nastavlja na Ženski list, ističe se moda, ljepota i kućanstvo. Osim toga donosi informacije iz kulturnog života Hrvatske (glazba, umjetnost, kazalište).
U travnju 1939. godine počinje izlaziti Hrvatski ženski list koji je zamijenio Novi ženski list. On je također bio mjesečnik na 45 stranica, a urednica je do 1943. godine bila Sida Košutić. Nakon nje urednica je bila Mara Schwel, a zadnji broj časopisa tiskan je u prosincu 1944. godine. Tematski pisalo se o plesu, kulturi, štednji, domaćinstvu, poznatim osobama, glazbi i modi. Objavljivale su se pjesme i novele, a izvještavalo se o gostovanjima kazališta, održavanju koncerata i drugim kulturnim sadržajima.
