Opće poznati nedostatak prikaza većine društava iz prošlosti izrazita je selektivnost u proučavanoj populaciji. Velika većina izvora bavi se uglavnom manjinom privilegiranih. Posljedica toga je uvelike pogrešna percepcija koju suvremeni čitatelj stječe o povijesti. Jedna od zanemarenih skupina su žene. U svim nacionalnim i općim historiografijama svedene su uglavnom na nedefiniranu sivu masu, uz iznimke izuzetnih pojedinki koje su se unatoč svim izgledima uspjele probiti na društveni vrh. Međutim, na taj način one čine iznimku od pravila, te nimalo ne pridonose približavanju stvarnog prikaza svakodnevice. Najbolji primjer za to lažne su brade koje su nosile rijetke žene među egipatskim faraonima. Izvori o njima, premda ženama, uglavnom mnogo više svjedoče o dominantnom muškom diskursu vremena u kojem su živjele.
Doprinos ženskoj povijesti
Na prvu se može činiti da za navedeni problem nema rješenja. Naime, ako izvori ne govore o ženama, nemoguće je povijesnu naraciju upotpuniti njihovom ulogom u formiranju nekadašnjih društava. Međutim, rješenje postoji u kreativnom pristupu i izlasku iz uhodanih istraživačkih kolotečina. Tim putem krenula je skupina znanstvenika iz sveučilišta južne Danske, koja je proučavala odnos otpornosti prema spolovima u ekstremno teškim povijesnim situacijama. Naime, opće je poznato da žene danas žive duže od muškaraca u gotovo svim populacijama. Tu činjenicu potvrdila su čak istraživanja među skupinama u kojima spol minimalno utječe na stil života, primjerice među redovnicima i redovnicama u samostanima. Zanimljivo je da čak u dječjoj dobi djevojčice imaju veću šansu preživjeti u teškim uvjetima od dječaka.
Jedan dio ove priče čini biološka strana. Sudeći prema znanstvenim istraživanjima, danas osobito kontroverzni u kontekstu aktualnih Olimpijskih igara u Parizu, X i Y kromosomi doprinose čak i vjerojatnosti ljudske smrtnosti. Estrogen ima određene protuupalne učinke, dok testosteron povećava rizik kod nekih bolesti. Također, postojanje dva različita alela na dva X-kromosoma dodatno pridonosi fiziološkoj raznolikosti, koja može biti korisna pri susretu s novim imunološkim izazovima. Druga strana priče, ona kojom se može pozabaviti historiografija, društveno je uvjetovana. Pritom su autori istraživanja duboko svjesni da povijesni demografski podatci mogu biti problematični. Prvenstveno, područje istraživanja unaprijed je ograničeno na nama bliža povijesna razdoblja. Nadalje, za svaku od istraživanih situacija koristili su znanstvena istraživanja prethodno objavljena u cijenjenim recenziranim časopisima. Uzevši u obzir i mogućnosti odstupanja od zbilje, dostupni podatci ipak nam mogu dati približno točan uvid u odnos preživljavanja ekstremnih situacija prema spolu.
Ekstremno teški uvjeti gladi, bolesti i/ili zlostavljanja
Autori su proučavali povijesne primjere ekstremnih gladi, epidemija te ostalih životno ugrožavajućih uvjeta kojima su bila izložena pojedina društva:
- Švedska glad – 1773. uzrokovana kombinacijom nepovoljnih vremenskih uvjeta, loših uroda i društveno-ekonomskih problema.
- Velika ukrajinska glad, tzv. Gladomor. Uzrok nasilna neuspješna kolektivizacija poljoprivrede koju je provodila komunistička vlast na čelu sa Staljinom. Vrhunac smrtnosti dosegnut je 1933.
- Velika irska glad – 1849. uzrokovana biljnom bolesti Phytophthora infestans (plamenac krumpira), koja je uništila usjeve krumpira, osnovnu prehrambenu namirnicu za velik dio irskog stanovništva.
- Oslobađanje i povratak oslobođenih robova u Afriku između 1820. i 1843. na područje današnje Liberije. Tisuće povratnika zateklo se u neadekvatnim uvjetima, izloženi epidemiološkim okruženjem koje se bitno razlikovalo od onoga u kojem su odrasli, što je uzrokovalo ekstremnu smrtnost (oko 43% prve godine).
- Epidemije ospica i velikih boginja relativno izoliranih zajednica na Islandu 1846. i 1882. Bolest su proširili danski trgovački brodovi, a nehigijenski, vlažni uvjeti pridonijeli su ekstremnom širenju virusa među svim skupinama stanovnika.
- Plantaže robova u Trinidadu početkom 19. st. izabrane su kao dobro dokumentiran primjer poznatih okolnosti u kojima su živjeli američki robovi. Težak fizički rad bez odmora, smještaj i prehrana na minimalnoj razini, stroga disciplina i kazne i za najmanje prekršaje te potpuna dehumanizacija u oduzimanju prava na slobodnu interakciju, stvaranje obitelji, prakticiranje religije i sl.
Istraživanje je pokazalo da je očekivano trajanje života bilo dulje za žene nego za muškarce u svim navedenim populacijama, s iznimkom trinidadskih robova. Najveća prednost u preživljavanju žena nad muškarcima zabilježena je u slučaju Gladomora u Ukrajini (gotovo 50%), Liberiji (33%) i Irskoj (20%). U ostalim populacijama razlika je 12% ili manja. Najveći doprinos ovoj razlici čini odnos smrtnosti između muške i ženske dojenčadi (djeca do godinu dana starosti), međutim trend se nastavlja i u kasnijoj dobi.
Uvjeti koje su iskusili ljudi u analiziranim populacijama bili su užasni. Iako je kriza smanjila prednost žena u očekivanom životnom vijeku, one su ipak preživljavale u većem postotku od muškaraca. Što se tiče uzroka smrtnosti, on je uglavnom isti za muškarce i žene; dizenterija i proljev uzrokovani izgladnjelošću. Iznimka su smrti zbog poroda i ginekoloških bolesti, kojima su očito izložene isključivo žene, te smrti zbog nasilja, kojemu su bili znatno skloniji muškarci. To otvara tezu da je muška sklonost agresivnom rješavanju problema u vrijeme kriza djelomično mogla pridonijeti njihovoj većoj smrtnosti. Međutim, navedeno je teško sa sigurnošću potvrditi zbog nedostatka preciznih podataka.
Vječno pitanje: biologija ili društvo?
Ryszard Kapuscinski u svojoj knjizi Imperij dotiče se i Ukrajinske velike gladi. Opisuje nekoliko primjera ženske snage i njihova preuzimanja inicijative u prehranjivanju obitelji. Tvrdi da je glad odnijela najviše žrtava među djecom i muškarcima. Prednost žena u preživljavanju dokumentirana je i u novijim, manje ekstremnim gladima. Nizozemska gladna zima u Drugom svjetskom ratu, glad u Madrasu i Bombayu 1860. – 1920., pet slučajeva gladi u južnoj Aziji itd. Svi navedeni slučajevi ukazuju na važnu razliku. Žene su učinkovitije u preživljavanju prirodnih uzroka poput teške gladi i epidemija, dok je iznimka robovska populacija zbog ljudske kontrole uvjeta preživljavanja. Naime, nekoliko studija pokazuje da su na tržnicama robova mladi muškarci postizali veću cijenu od žena. U uvjetima ekonomske utrke, vlasnicima je bilo u interesu očuvati vrjedniju robu, zbog čega su u životno ugrožavajućim situacijama bili skloniji pomoći preživljavanju muškaraca nego li žena.
Na tom tragu, zanimljivo je što je u svim ostalim proučavanim populacijama, neovisno radilo se o kriznim situacijama ili uobičajenim okolnostima, veći postotak preživljavanja novorođenih djevojčica od dječaka. U toj dobi su očito razlike u ponašanju uvjetovanje spolom nepostojeće ili zanemarive. Međutim, roditelji mogu različito pristupati djeci s obzirom na njihov spol.
Studije pokazuju da je u predindustrijskoj Europi dolazak djeteta u obitelj povećavao rizik od smrtnosti roditelja, kojima je ta situacija nametala hranjenje još jednih gladnih usta s ograničenim resursima kojima je većina stanovništva raspolagala. Ako je dijete bilo dječak, porast rizika od smrti bio je isti za majku i oca. Ako je dijete djevojčica, rizik od smrti za oca se nije povećavao, budući da on nije bio spreman dijeliti resurse s dodatnom djevojčicom, zbog čega je rizik za majku još više porastao. Također, broj djece rođene i odgojene do odrasle dobi nije imao utjecaj na dugovječnost oca, ali je utjecao na postproduktivnu dugovječnost majke. Ideal većine predmodernih društava, velik broj sinova u obitelji, smanjuje preživljavanje majki, ali ne i očeva.
Umjesto zaključka – pitanja
Zanimljivo je pokušati dokučiti jesu li lošije karte, koje su gotovo bez iznimke bile dodjeljivane ženama od stvaranja prvih civilizacija, utjecale na njihovu bolju izdržljivost u slučajevima kriza i ekstremnih situacija? Ovakva istraživanja, više od davanja odgovora, otvaraju nova provokativna pitanja. Što bi se dogodilo da je Napoleon 1812. godine u osvajanje Rusije krenuo s vojskom sastavljenom od žena? Ili, još intrigantnije, kakve prednosti u suvremenom svijetu ima jedina moderna vojska u kojoj je uloga žena i muškaraca ravnopravna, izraelska? Hoće li se žene zapadne civilizacije zadovoljiti ravnopravnošću ili laganim korakom krećemo prema matrijarhatu? U svakom slučaju, riječ je o interdisciplinarnim, složenim pitanjima o kojima vrijedi raspravljati te se njima baviti i na znanstvenoj razini.
Preporuka za čitanje:
Virginia Zarulli, Julia A. Barthold Jones, Anna Oksuzyan, Rune Lindahl-Jacobsen, Kaare Christensen, and James W. Vaupel. Women live longer than men even during severe famines and epidemics. National Academy of Sciences, January 8, 2018, E832 – E840.
https://www.pnas.org/doi/epdf/10.1073/pnas.1701535115
Kapuscinski, Ryszard. Imperij. 300–309. Zagreb, Ljevak, 2022.
