Međunarodna izložba Tekući prostori: Karte dunavskog prostora 1650.-1800. nastala je zahvaljujući suradnji Državnog arhiva Baden-Württemberga i Instituta za podunavsku švapsku povijest i regionalnu znanost u Tübingenu uz potporu L-Bank, državne banke za Baden-Württemberg i Ministarstva za znanost, istraživanje i umjetnost Baden- Württemberga. U osječkom Muzeju Slavonije otvorena je 23. studenog 2024. godine u koordinaciji muzejskog savjetnika Ante Grubišića, a do sada je bila postavljena u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj i Rumunjskoj. Dostupna je za posjetitelje do ožujka 2025. godine.
Sedamdeset karata
Uz digitalizirane karte i planove koji su većinom iz Kartografske zbirke Muzeja Slavonije eksponati u tiskanom obliku podijeljeni su u pet cjelina. Kroz potonje se općenito progovara o poimanju i prikazu Dunava kroz povijest, prikazuju širenja i sužavanja dva svojevrsna „podunavska“ imperija kao što su Habsburška Monarhija i Osmansko Carstvo, kao i pogranična područja iz perspektive Habsburške Monarhije. Koordinator izložbe Ante Grubišić opisao je okolnosti nastanka novovjekovnih karata: „Na suptilan su način, novonastale karte Dunava legitimirale vladarske pretenzije i kulturne ovisnosti. Slika neprijatelja„ poganog i barbarskog Turčina“ brzo se proširila i na taj način. Nije bila zanemariva ni „moć kartografa“ koja je osmislila dunavski prostor. Izložba prikazuje razvoj kartografije dunavskog područja od 1650. do 1800.godine na temelju 70 vrijednih eksponata, koji su prvi put izloženi. Temelj prezentacije čini opsežna zbirka karata i planova koju su badenski markgrofovi izradili u vojne svrhe…“
Vrijeme epohalnih promjena u kartografiji
Dio karata i planova nastao je tijekom Velikog bečkog rata na temelju kojih možemo vidjeti prikaze gospodarskih, administrativnih i vojnih središta tijekom promjene vlasti u međuriječju Drave, Dunava i Save. Neki su od prikazanih središta Valpovo, Osijek, to jest osječka Tvrđa, Vukovar, Ilok, Beograd. Također su iz navedenog razdoblja izloženi i prikazi bitaka kod Beča, Osijeka, Harsanyja i Slankamena. Muzejski savjetnik Ante Grubišić pisao je i o navedenom u deplijanu: „Uz tematsku vrijednost – glede Podunavlja kao geografskog područja Hrvatske mnogostrukog značaja – i činjenicu kako izložba donosi neke raritetne i nikad prije izlagane karte, treba istaknuti kako je Generallandesarchiv Karlsruhe mjesto u kojem se čuvaju najstariji moderni planovi hrvatskih gradova, napravljeni od strane vojnih inženjera oko 1688. godine, a to su Osijek, Vukovar i Ilok. Istodobno, ovo je vrijeme epohalne promjene u kartografiji kada se planovi izrađuju u mjerilu, na geodetskoj tj. matematičkoj osnovi te su rezultati objektivni, a ne umjetnički prikazi gradova. S obzirom na slabu razvijenost vojne kartografije i vojnoinženjerske struke u habsburškoj vojsci tijekom Velikog bečkog rata ne treba čuditi kako su autori prvih planova npr. Osijeka i Vukovara francuski inženjeri u službi Monarhije. Ovaj veliki kulturni i tehnički napredak za cijelu Monarhiju jedan je od glavnih podsadržaja ilustriranih na izložbi…“
Osim prostora uz Dunav i njene pritoke prikazana su i područja poput sjeverne Dalmacije u kontekstu granice, odnosno tromeđe između tri carstva – Habsburške Monarhije, Osmanskog Carstva i Mletačke Republike. Tromeđa je zbog višedesetljetnih „toplo-hladnih“ odnosa između službenih politika i vojnih težnji uz svakodnevnicu lokalnog stanovništva bila u središtu zanimanja kartografa. Posjetitelje koje zanimaju drugi prostori pod dinastijom Habsburg i Osmanlijama mogu vidjeti i nekoliko karata Ugarske, Transilvanije, Banata i Srbije.
Sve u svemu, izložba može dodatno zainteresirati ljubitelje kartografije pa i posjetitelje koji do sada nisu imali afinitete prema kartama, ali su imali prema određenom zavičaju ili gradu. Pojedina karta svojim sadržajem može upotpuniti dosadašnje znanje pojedinca pa i zajednice o povijesnim procesima ranog novog vijeka.
