Tag: zrinka blažević

O dugogodišnjem istraživanju Pavla Rittera Vitezovića, nesklonosti domaće historiografije prema teoriji, budućnosti humanistike te nedavno održanim promocijama dvaju Vitezovićevih prepjevanih djela na hrvatski, razgovarala sam s redovitom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Zrinkom Blažević. Kada se sjetim kolegija kod prof. Zrinke Blažević, a odslušala sam ih zaista sve, čini mi se da mogu preformulirati riječi velebnog kapetana...

Osim što je nedavno prevedena "Uplakana Hrvatska" prototip nacionalnog epa, konstruirane pripovijesti o podrijetlu, povijesti i identitetu hrvatskoga naroda, ona je nastala i kao iznimno ambiciozna promocija autorove zamisli o političkom uređenju Hrvatskog Kraljevstva nakon konačnog prestanka osmanske opasnosti. 

Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.), barun i podžupan Like i Krbave, dvorski agent na Bečkome dvoru i savjetnik pregovarač kod potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima jedan je od najsvestranijih i najučenijih ljudi ranomodernog razdoblja, a ujedno je i začetnik hrvatske nacionalne ideologije.

Uz Petra Zrinskog, Frana Krstu Frankopana i Nikolu Šubića, jedan od ranonovovjekovnih nacionalnih heroja je i Toma II. Erdődy, znameniti junak čiji je mit preživio brojne povijesne kontekste i (re)vitalizirao se u više pisanih, slikanih i klesanih medija. Naposljetku, Erdődyjev mit postao je jednim od ključnih nacionalnih ideologema devetnaestostoljetnog nacionalnog romantizma.