Povijest je u medijskom diskursu osobito prisutna uoči i na dane državnih praznika. Kao javne ustanove, škole bi svakako trebale sudjelovati u educiranju i senzibiliziranju učenika za događaje kojih se prisjećamo. Budući da je riječ o istim temama koje se ponavljaju svake godine, učiteljima i nastavnicima povijesti je ponekad teško biti inovativan i kreativan. U današnjem članku nudimo ideju s provedenim primjerom kao mogućnost za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (18. 11.)

 

Projekt se temelji na knjizi autorice Ani Galović ‘Mama, ne vidim nebo’. Knjiga je izdana u prvom, te drugom, dopunjenom i proširenom izdanju.

Projekt koji predstavljamo izveden je kao korelacija povijesti i likovne kulture u suradnji sa školskom knjižnicom. Temelji se na knjizi autorice Ani Galović Mama, ne vidim nebo (Matica Hrvatska Bizovac, 2020.). U spomenutoj knjizi autorica je najprije detaljno istražila, a potom objavila životne priče i slikovne priloge o 34 djece stradale tijekom i neposredno po završetku Bitke za Vukovar (25. kolovoza – 18. studenog 1991.). Budući da su civilne žrtve Domovinskog rata tek nedavno postale predmet ozbiljnih istraživanja, jasno da ni djeci, kao najranjivijem dijelu te skupine, nije posvećeno previše pažnje. O tome najplastičnije govori činjenica da do danas nije utvrđen službeni broj poginule i ranjene djece u Domovinskom ratu.

 

Etape projekta

S obzirom da je riječ o vrlo osjetljivoj temi, preporuka je neizostavno zatražiti pismeno dopuštenje roditelja za sudjelovanje učenika u ovakvom projektu. Pritom treba naglasiti kako je autorica temi pristupila stručno, s primjenom kompetencija stečenih na edukacijama iz područja logoterapije i pedagogije, dječje psihologije te rada s osobama s intelektualnim oštećenjem. Cilj knjige nije iskoristiti žrtvu radi promicanja revanšizma već na objektivan način prikazati povijesnu zbilju ratnog Vukovara ne izostavljajući ni dječje sudbine. Najbolji dokaz u prilog tome je što su u knjizi ravnopravno predstavljena djeca različitih nacionalnih pripadnosti, jednako Hrvati, kojih je među žrtvama najviše, kao i Srbi, Bošnjaci, Nijemci i sl.

Učenike je potrebno uvodno pripremiti na način da se upoznaju s okolnostima u kojima je započela i odvijala se Bitka za Vukovar kao i s poviješću svakodnevice ranih 90-ih godina prošlog stoljeća. Odrasli često zanemaruju kako su informacije i znanja koja se starijim generacijama podrazumijevaju djeci često poprilično apstraktna, osobito uzimajući u obzir velike i brze promjene u suvremenom svijetu. Nakon toga učenici čitaju spomenutu knjigu. Olakšavajuća je okolnost što se dijelovi knjige po pričama jednostavno mogu raspodijeliti te svakom učeniku dodijeliti dio teksta u skladu s njegovim sposobnostima. Daroviti i zainteresirani učenici mogu pročitati cijelu knjigu, učenici s razvojnim poteškoćama jednu priču, dok se ostalima također zadatak može prilagoditi na način da svima predstavlja podjednak izazov.

Na nastavi likovne kulture učenici su vizualizirali i prikazivali simbole prekinutih vukovarskih djetinjstva.

Na nastavi likovne kulture učenici su vizualizirali i prikazivali simbole prekinutih vukovarskih djetinjstva. Njihovi radovi vrlo su vrijedan i ilustrativan doprinos projektu. S povijesnog aspekta zadatak je bio bavljenje alternativnom poviješću, što je česta preokupacija brojnih zaljubljenika u prošlost. Zadatak se sastojao u tome da pokušaju zamisliti svijet mira, u kojem nije bilo preranih prekida dječjih života, te pokušaju stvoriti alternativnu sadašnjost u kojoj su nekadašnje vukovarske najmlađe žrtve odrasli ljudi. Cilj zadatka je primjena koncepta usporedbe i sučeljavanja koji je važan dio kurikuluma povijesti. Suočavanje tužne stvarnosti nasuprot moguće perspektivne budućnosti koja se nikada neće dogoditi, kod učenika će potaknuti postavljanje mira vrlo visoko na ljestvicu osobnih vrijednosti, te će moći braniti stav o važnosti očuvanja mira.

Poruka mira kao najveće vrijednosti

Rezultat projekta vrlo je emotivna interaktivna slikovnica kreirana u digitalnom alatu Book Creator. Alat je besplatan za upotrebu, omogućuje suradnju te je jednostavan za savladati osobama koje posjeduju osnovnu informatičku pismenost. Na sedmom natječaju u organizaciji Hrvatske udruge školskih knjižničara Stvarajmo eKreativno ova je slikovnica osvojila prvo mjesto u kategoriji audio vizualna slikovnica. Slikovnicu možete prelistati klikom na slijedeći link: MIR JE PUT