Opća mobilizacija
Izbijanje Prvog svjetskog rata i proglašavanje opće mobilizacije utjecalo je na cjelokupno društvo, kako u Austro-Ugarskoj Monarhiji, tako i u cijeloj Europi. Vojnici su se mobilizacijom rastajali od svog civilnog života te od svojih najmilijih što je za cijelu obitelj jako traumatično iskustvo – bez obzira što je u društvu bilo rašireno mišljenje kako će rat kratko trajati i da će se vojnici do Božića vratiti s fronta, što se na kraju nije obistinilo. Žene su naricale za svojim muževima, majke za svojim sinovima, a vojnici su svoje suze krili da im rastanak od obitelji ne bi pao još teže te su svoje najmilije tješili i mirili uz obećanje da će se opet vidjeti. Psihološki i sociološki gledano to je bila sasvim prirodna reakcija na izbijanje rata i odlazak vojnika u vrlo realnu opasnost po vlastiti život. Međutim, mnogo izvora (od novina do egoizvora) upućuje na sasvim drugačiju reakciju društva na izbijanje rata i mobilizaciju koju su povjesničari opisali konceptom entuzijazma rata.
“Entuzijazam rata”
Izbijanje rata u Europi je izazvalo nesvakidašnju reakciju koja se često ne bi nikada povezivala s ratom, a to se može opisati osjećajima sreće, radosti, entuzijazma i oduševljenosti. Bilo je slučajeva da su diljem Europe Prvi svjetski rat ljudi dočekali s rečenicom „Živio rat!“, a isto se može primijeniti i u hrvatskom slučaju čitajući novine poput Jutarnjeg lista, Obzora ili Novosti. Takva percepcija oduševljenja tijekom prvih dana i tjedana nakon izbijanja Prvog svjetskog rata uvelike je mit nastao u poslijeratnoj Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji 1930-ih godina kad dolazi do ponovne militarizacije društva. Međutim, postoji mnogo događaja koji bi mogli služiti kao dokaz tome da je svojevrsni entuzijazam rata uistinu postao. Oduševljenje u prvim tjednima rata shvaćalo se različito, a naravno da je ovisilo o državi, regiji, društvenim odnosima i političkoj orijentaciji pojedine države. U Njemačkoj se car Vilim II. obraćao narodu riječima „u borbi koja je pred nama ja više ne prepoznajem političke stranke u svojem narodu, sada smo svi Nijemci“, u Rusiji je car Nikola II. pozdravljao mnoštvo koje se okupilo pred Zimskim dvorcem, dok je francuski predsjednik Henri Poincaré naglašavao prevladavanje svih unutarnjih podjela i stvaranje svetoga saveza svih Francuza. Iz toga vidimo kako je euforija stvarno postojala, a da su je i vladari pojedinih država iskoristili u svrhu ujedinjavanja naroda pomoću rata.
Historiografski koncepti
S vremenom je došlo i do stvaranja posebnih termina– prvenstveno u njemačkoj i anglofonoj historiografiji – koji opisuju početno razdoblje rata naglašavajući emocije oduševljenja. Termini su prvotno nastali u Francuskoj i Njemačkoj – primjerice duh 1914. (njem. Geist von 1914.; eng. spirit of 1914.), kolovoško iskustvo (njem. Augusterlebnis; eng. August experience), kolovoško ludilo (eng. August madness) ili oduševljenje ratom (njem. Kriegsbegeisterung; eng. war enthusiasm) – ali su se brzo proširili Europom u drugoj polovici 20. stoljeća rezultirajući brojnim monografijama i radovima koji su propitivali karakter oduševljenja izbijanjem Prvoga svjetskog rata. Pomoću tih koncepata pokušava se pojednostaviti jednu vrlo složenu društvenu reakciju na zbivanja u srpnju i kolovozu 1914. godine analizom različitih izvora – od proglasa, egoizvora pa do novina koje su uvelike utjecale na društvo tijekom navedena dva mjeseca. Svakako bi bilo zanimljivo provesti slično istraživanje za Austro-Ugarsku Monarhiju ili pak za Trojednu Kraljevinu. Potonje je moguće zahvaljujući brojnosti sačuvanih izbora – uključujući novine Jutarnji list, Novosti i Obzor, koje su imale možda najveći utjecaj prvenstveno na pismene građane Zagreba.
Prvi povjesničar koji je objavio monografiju o reakciji društva na izbijanje Velikog rata 1914. godine bio je francuski povjesničar Jean-Jacques Becker s knjigom 1914: comment les Français sont entrés la guerre objavljenoj 1977., a nakon njega njemački povjesničar Jeffrey Verhey za mobilizaciju Njemačke pod nazivom The Spirit of 1914: Militarism, Myth and Mobilization in Germany i britanska povjesničarka Catriona Pennel u knjizi A Kingdom United. Ta tri djela predstavljaju najbolje razrađene društvene reakcije na Prvi svjetski rat u Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji koje nam mogu poslužiti kao primjer istraživanja koncepta entuzijazma rata.
Preporuka za čitanje:
Becker, Jean-Jacques. 1914: comment les Français sont entrés la guerre. Paris: Presses de la fondation nationale des sciences politiques, 1977.
Pennell, Catriona. A Kingdom United. Oxford: Oxford University Press, 2012.
Ringmar, Erik. „The spirit of 1914: A redefinition and a defence.“ War in History 25 (2017):26-47.
Verhey, Jeffrey. The Spirit of 1914: Militarism, Myth and Mobilization in Germany. Cabridge: Cabridge University Press, 2004.
Winter, Jay. The Experience of World War I. London: Greenwich, 2000: 165-170.
