Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti na Sveučilištu Cambridge Christophera Clarka naslovljeno „How Europe Went to War in 1914?“ čiju snimku ovim putem preporučujemo čitateljima.
[embedyt] https://www.youtube.com/watch?v=5hv4HfLQGlw[/embedyt]
Smatrajući krizu koja je 1914. godine dovela do izbijanja najprije balkanskog, a kroz svega nekoliko dana i svjetskog rata vjerojatno najkompleksnijim događajem u modernoj povijesti, odnosno „primarnom katastrofom“ 20. stoljeća, prof. Clark u svom je predavanju naglasak stavio na nekoliko točaka:
- destabilizacija Balkana nestankom osmanske vlasti u Balkanskim ratovima, koja je Austro-Ugarsku Monarhiju stavila pred izazov iznenadne potrebe za kreiranjem nove vanjske politike prema tom prostoru, usred kojeg je došlo do prestolonasljednikovog ubojstva
- Sarajevski atentat, s posebno zanimljivim slabije poznatim detaljima, poput kršenja carskog protokola zajedničkom vožnjom nadvojvode Franje Ferdinanda i vojvotkinje Chotek u istom automobilu ili prezentacije slike uhićenja jednog od ostalih osumnjičenika kao i danas najčešće krivo atribuirane fotografije „uhićenja Gavrila Principa“
- utjecaj učestalosti prijašnjih kriza na otupljivanje svijesti o stvarnoj mogućnosti izbijanja rata u europskoj javnosti
- dugotrajnost nevjerojatno opširne historiografske debate o uzrocima Prvoga svjetskog rata, odnosno činjenicu da su rasprave o krivnji za (tada budući) rat zapravo starije od samog rata
- modernost teme promatrane iz perspektive suvremenoga globaliziranog i multipolarnog svijeta, no uz izbjegavanje zamki grubog prezentizma
- historiografsku korisnost zamjene pitanja „zašto je počeo rat“ pitanjem „kako je počeo rat“, koju je prof. Clark demonstrirao u istoimenoj knjizi
