Ravna Zemlja – srednjovjekovni ili moderni mit?

„Vođeni utjecajem Katoličke Crkve, koja je naučavala kako se sve znanje potrebno ljudskom rodu nalazi u Bibliji, kažnjavajući one koji su napuštali te nametnute okvire, ljudi u srednjem vijeku vjerovali su da je Zemlja...

Granica ili granice? Pitanje granica u ranom srednjem vijeku

Early medieval bondaries in Dalmatia/Croatia (8th-11th centuries) naziv je članka kojeg je Neven Budak napisao za časopis “Castellum, civitas, urbs” koji se bavi važnim centrima i elitom u srednjoistočnoj Europi. Autor se u tekstu...

Dugačka kosa Merovinga – kršćanska reinterpretacija poganskog simbola

Germanski Sakralkönigtum i Goosmanova teza Osim istaknutije uloge Klodviga, kao vladara za čijeg su kraljevanja Franci pokršteni, u općoj percepciji franačke prošlosti prevladava slika Merovinga kao dinastije koja je poslužila tek kao priprema za dolazak...

Božji mir i Božje primirje – pokušaji stabilizacije srednjovjekovnog društva

Povijesni kontekst Nakon propasti Karolinškoga Carstva, zapadna je Europa zapala u razdoblje feudalne anarhije, obilježeno dezintegracijom nekada jedinstvene države na međusobno sukobljene veleposjede feudalnih moćnika. Rasulo feudalne anarhije nije zaobišlo ni Crkvu, koja je istovremeno,...

Hagiografija – “historiografski geto” ili nedovoljno iskorišteni potencijal?

Definiranje pojma Pojmu hagiografija u današnje je vrijeme moguće pripisati dva međusobno povezana značenja. U prvom redu, riječ je o književnim vrstama posvećenima svecima i raznim oblicima i manifestacijama njihovih kultova. S druge strane, isti...

„I živjeli su (ne)sretno do kraja života“ – ili kako se nije razveo srednjovjekovni...

Brak je bio jedan od osnovnih dijelova života srednjovjekovnog čovjeka, posebice srednjovjekovne žene, no što se događalo kada jedna strana (više) nije bila sretna u braku? Je li u srednjem vijeku uopće postojao termin...

Vidjelice, proročice, mističarke – ženska duhovnost u srednjovjekovnoj Crkvi

Unatoč stereotipnoj slici srednjovjekovne duhovnosti, unutar historijske znanosti taj je fenomen nemoguće promatrati kao monolitnu cjelinu nepromjenjivu kroz stoljeća. No, pošto je formiranje određenih cjelina ipak potrebno, kao jednu od najznačajnijih točaka-prijelomnica moguće je...