Weber, država i srednji vijek: stari i novi trendovi

Max Weber zauzima iznimno važno mjesto među ključnim pojedincima u humanističkim i društvenim znanostima općenito, a njegov esej "Politika kao poziv" iz 1919. ubraja se među najvažnija djela političkih znanosti i sociologije. Njegov utjecaj...

Legenda o smrti kralja Zvonimira

Legenda o smrti kralja Zvonimira – kao i njegova navodna kletva – popularni su motivi hrvatske povijesti te kao takvi ostaju aktualni sve do danas. To, dakako, ne treba čuditi s obzirom na to...

Vidjelice, proročice, mističarke – ženska duhovnost u srednjovjekovnoj Crkvi

Unatoč stereotipnoj slici srednjovjekovne duhovnosti, unutar historijske znanosti taj je fenomen nemoguće promatrati kao monolitnu cjelinu nepromjenjivu kroz stoljeća. No, pošto je formiranje određenih cjelina ipak potrebno, kao jednu od najznačajnijih točaka-prijelomnica moguće je...

Pavlimir – legendarni slavenski kralj i utemeljitelj Dubrovnika?

Pitanje podrijetla, potrage za korijenima, vjerojatno je oduvijek bilo usko vezano uz čovjekovo promišljanje i poimanje sebe te zajednice u kojoj se našao. Ljudi su znali lažno i maštovito konstruirati svoje podrijetlo kako bi...

Između tjeskobe i veselja, ponosa i straha: emocije u “mračnom dobu”

Kada sam priveo kraju pisanje jednog teksta o povijesti emocija za studij, profesorica je sugerirala da ga prilagodim u digitalnu formu i objavim na ovom portalu. Razmišljajući kako ću objasniti metode i pristupe povijesti...

Medveščak: potok koji je spajao i razdvajao Zagreb

Zagrebačko područje naseljavano je još od prapovijesti. Kontinuitet ljudi na tom području dokazuje i nalaz novca iz različitih razdoblja (od Rimljana do 19. stoljeća) u potoku Medveščaku. Arheološka istraživanja na području Opatovine dokazala su...

ČEDOMORSTVO: Od dvostrukog grijeha do Marije Terezije i PRIVILEGIRANOG UBOJSTVA

Kako je došlo do poimanja i kvalifikacije čedomorstva kao privilegiranog ubojstva te kako se ovaj zločin navodio u kaznenim zakonicima koji su se na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjivali sve do prošlog stoljeća, istražila je i objavila u članku "Dvostruki grijeh: kažnjavanje čedomorstva na hrvatskom području do kodifikacije kaznenog materijalnog prava 1852. godine" (2016.) Dunja Pastović, docentica na Katedri za povijest hrvatskog prava i države, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.