Medievistika

6 642 - toliko je pisama procirkuliralo u samo jednoj godini unutar kompanije talijanskog trgovca Francesca Datinija koji je prvi ostvario partnerski sustav diljem Mediterana pa i sjevera Europe.

Ispecite kokice ili pripremite lonac čaja jer je Britanski muzej u posljednjih tjedan dana objavio 2 vrhunska 90-minutna dokumentarca o izložbama "Life and Death in Pompeii and Herculaneum" iz 2013. i "Vikings: life and legend" iz 2014. godine. 

Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.

Gomile leševa, pijani i zaraženi luđaci koji grle trudnice te nečovječni roditelji koji izbacuju svou djecu na ulicu samo su neki od prizora koji se nalaze u brojnim književnim pa i likovnim djelima. Što je to jezik kuge, kako je zajedno sa samom bolešću utjecao na potragu za duhovnom zaštitom i kako je naposljetku došlo do restrikcija u prakticiranju te iste duhovne zaštite, aktualna je priča koju sam pokušala sažeti u idućih par redaka. 

Vrućica, slabost, glavobolja, otečeni jezik, žeđ, drhtavica, povraćanje, otečeni limfni čvorovi i krvavi kašalj samo su neki od učestalih simptoma koji su se javljali kod oboljelih od bubonske kuge. Epidemija bubonske kuge obično je zahvaćala stanovništvo u uvjetima gladi, siromaštva, prenapučenosti i loših higijenskih prilika, a kod 60% oboljelih bila je - smrtonosna. 

Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.

U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).