Kristovo rođenje u historiografiji – podrijetlo 25. prosinca

Premda historija kao znanost predmetu svog proučavanja pretendira pristupati što objektivnije, područje njezina djelovanja ipak je nemoguće u potpunosti odvojiti od utjecaja osobnih stavova. U znatno snažnijoj mjeri to je istaknuto kod amaterskih povjesničara,...

Pustinjaci – bizantski „stručnjaci za sve“

Iako su pojava i djelovanje pustinjaka uvelike obilježili kasnoantičko kršćanstvo istočnog Sredozemlja te je taj fenomen u dosadašnjoj historiografiji opsežno obrađen, izostala je adekvatna analiza uzroka tolike istaknutosti pustinjaka u bizantskom društvu 5. i...

Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?

Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.

Od Khaemwaseta do Mariettea: egiptologija od početaka do 1881.

Razdoblje staroegipatske povijesti, kao uglavnom i sva druga područja historijskog znanja, danas je već toliko istraživano da je količina informacija prevelika da bi ju pojedinac, koliko god bio uronjen u vlastite studije, uopće mogao...

Kristovo rođenje u historiografiji – pitanje godine

Premda postoji rašireno mišljenje koje osobu Isusa Krista smješta isključivo u religijsku sferu, njome se kao povijesnom ličnošću bavi i historiografija. Budući da u božićno vrijeme gotovo svake godine izbijaju medijski potencirane kontroverze oko...

Je li uništenje Aleksandrijske knjižnice “unazadilo znanost 1000 godina”? – “Druga strana”

Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...

ČEDOMORSTVO: Od dvostrukog grijeha do Marije Terezije i PRIVILEGIRANOG UBOJSTVA

Kako je došlo do poimanja i kvalifikacije čedomorstva kao privilegiranog ubojstva te kako se ovaj zločin navodio u kaznenim zakonicima koji su se na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjivali sve do prošlog stoljeća, istražila je i objavila u članku "Dvostruki grijeh: kažnjavanje čedomorstva na hrvatskom području do kodifikacije kaznenog materijalnog prava 1852. godine" (2016.) Dunja Pastović, docentica na Katedri za povijest hrvatskog prava i države, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.