Nakon tromjesečnog boravka u bunkeru zbog COVIDA-19, 28. svibnja u Galeriji Kraluš otvorena je još jedna izložba Alfreda Freddya Krupe s 23 recentna rada nastala u razdoblju 2019.-2020. Izložba je otvorena do 28. lipnja 2020.
U sve zapaženijoj „Galeriji Kraluš“ POU Sv. Ivan Zelina, nakon dvije godine ponovno izlaže karlovački slikar svjetskog glasa Alfred Freddy Krupa. Tijekom zadnje dvije godine, njegovu se stvaralaštvu mnogo toga dogodilo.
Izložbe i recenzije
Skupno je izlagao u zemlji i inozemstvu, i za svoja je umjetnička ostvarenja u Izraelu, Pakistanu i dva puta Sjedinjenim Američkim Državama primio važne nagrade. O velikoj samostalnoj izložbi koju je tijekom studenog 2019. priredio u Galeriji Karas u Karlovcu, izvijestili su neki od vodećih svjetskih medija s područja likovne umjetnosti: Aestethica Magazine i WideWalls iz Velike Britanije, Hypebeast iz Hong Konga i ArtDaily iz Meksika. U veljači 2019. najmeritorniji svjetski portal, ArtFacts iz Berlina, svrstao ga je među 10 najvažnijih suvremenih slikara tušem, a sličnu je laskavu ocjenu u prosincu ponovila i najvažnija leksikografska institucija na području likovne umjetnosti, Allgemeines Künstlerlexikon.
Mislite! Think!
Osim toga, u ljeto 2018. u Sjedinjenim Američkim Državama je objavio knjigu o vodenim slikarskim tehnikama, koju su na police svojih knjižnica odmah uvrstile neke od najuglednijih svjetskih institucija: Metropolitan Museum of Art (New York), British Library (London), Sackler Library (Oxford), Umjetnička biblioteka Državnih muzeja (Berlin) – da spomenem samo najvažnije – a prvo hrvatsko izdanje te knjige, znatno prošireno i grafički obogaćeno, izdalo je u siječnju ove godine Pučko otvoreno učilište Sveti Ivan Zelina.
Radovi koji su, nakon tromjesečne stanke radi pandemije corona virusa 19, izloženi u Galeriji Kraluš uglavnom su naslikani u kombiniranim tehnikama (tuš, akril, akvarel i dr.) i većinom su nastali nakon izložbe u Galeriji Karas, te do sada nisu bili izlagani. I za njih također vrijedi konstatacija koju je slikar iznio u intervjuu povodom te izložbe:
„Po motivima, to su krajolici, vedute, aktovi, radovi inspirirani japanskim drvorezima, trenutnom osobnom i društvenom situacijom…“
Te riječi odaju da iza Krupinih prikaza pejzaža, gradskih vizura i ženskih aktova koji su pred nama, valja naslutiti dublje slojeve značenja, i da su ti, klasični slikarski motivi, zapravo tek „izlike“, kroz koje umjetnik progovara o svojim životnim promišljanjima, te o svekolikoj (ne osobito vedroj) situaciji naše današnjice.
Gajeva 20 na kraju svojega puta
U takvom, poetskome načinu slikovnoga izražavanja, ne bi nas zato dakle trebala iznenaditi okolnost da je slika „Gajeva 20 na kraju svojega puta“, naslikana na listu dnevnih novina(!).
Karlovačka siva
Srodan motiv „pretapanja“ životnoga prostora i proživljene svakodnevice još neposrednije donosi monokromna veduta „Karlovačka siva“, koja ipak radije predstavlja portret našeg „olovnoga“ vremena, nego li vjeran prikaz kutka slikareva grada.
U sličnom, metaforičkome ključu, umjetnik osjeća i samu Prirodu (slika „Maskirana djevojka u providnom sivom kostimu…“). I ona se, kao i društvo u kojem živimo, nalazi u palom stanju, stegnuta – poput na slici prikazanih stabala i šipražja uz zaleđenu rijeku – magluštinom, injem i ledom, smetena pogleda, sklonjenog u stranu, u kojem se više ne osjeća nikakva nada. Ova neobična, spontana sinteza Krupina gotovo simbolističkog likovnog jezika (personifikacija Prirode) i ekspresivnog rukopisa kojim su u pravilu izvedena njegova recentna djela, ima svoje ikonografske korijene duboko u likovnoj povijesti.
Lorenzetti i Krupa
Dovoljno je, primjerice, podsjetiti na srednjevjekovni fresko ciklus Dobre i Loše vladavine Ambrogia Lorenzettija u Gradskoj vijećnici u Sieni. Tu, među pratilicama Dobre vladavine vidimo Slogu, Pravdu i Mir: vrline koje donose životni boljitak na svim područjima, a koji se, kako u uređenom gradu koji raste, manifestira i u okolnom bonificiranom krajoliku (obrađena polja, uređeni maslinici). Lošu pak vladavinu predočuju scene nasilja, te personifikacije Podijeljenosti, Bijesa i Tiranije, zala koja društvo vode najprije u rasulo, a onda i u posvemašnju zapuštenost, koju uokolo prikazanoga grada predočuju pustopoljine, koje gotički slikar kao da je navirujući se kroz „prozor vremena“, naslikao promatrajući zapuštena polja po Slavoniji i čitavoj Hrvatskoj, prekrivena trnjem, korovom, šikarom i dračem, što iz godine u godinu, pred našim nemoćnim očima, osvajaju nova i nova područja.
Što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet?
Stoga premda obilato natopljeni umjetnikovim osobnim viđenjima, recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju „intimnu ispovijed autora“, a više „ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet“ (Kundera). To je, na upravo proročanski način, osobito došlo do izražaja u činjenici da je ova izložba u karantenskom „bunkeru“ proboravila više od tri mjeseca, dijeleći tako sudbinu neformalnog kućnog pritvora u kojem se, radi pandemije corona virusa 19 našao sam autor, a zajedno s njim i cijela Hrvatska i cijeli Svijet.
Galerija Kraluš: Alfred Freddy Krupa: U klopci
Promocija knjige „Mislite / Think“, Galerija „Kraluš“, 28. 5. 2020., 19. sati
