Mnogo prije Croatia full of life i sličnih kampanji HTZ-a, temelji za brendiranje domaćih prostora kao oaze za odmor, rekreaciju i uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini postavljeni su s razvojem turističke propagande u međuratnoj Kraljevini SHS/Jugoslaviji.
Propaganda se primarno vršila putem plakata, brošura, razglednica, prospekata i časopisa kao što je bila Jugoslavija: jugoslovenski turizam. Čime nas je zadužio Hanns Wagula i koji su domaći dizajneri stvarali vizualni identitet jugoslavenskog turizma pročitajte u nastavku.
Prva turistička agencija Putnik
Nakon Prvog svjetskog rata turizam se počinje razvijati kao jedna od najznačajnijih privrednih grana. Bila je to posljedica prometnog razvoja, uređenja kupališta, izgradnje hotela i ostalih smještajnih objekata, popularizacije izleta, otočkog turizma, razvoja putničkih agencija i planiranog unapređivanja turizma.
Tako je 1923. godine u Beogradu osnovana prva državna turistička agencija, Putnik – društvo za saobraćaj putnika i turista u Kraljevini SHS, koja je imala podružnice u državi i inozemstvu, a jedna od njih nalazila se i u Splitu.
Njihova zadaća bila je da pružaju informacije turistima, organiziraju izlete i putovanja, prodaju ulaznice za razne manifestacije i karte za prijevozna sredstva, brinu oko turističkog smještaja, osiguranja putnika, nabave viza…
Splitski Savez za unapređenje turizma
1920-ih Splitski savez za unapređenje turizma odigrao je značajnu ulogu u promoviranju jadranske obale. Inicirao je i osnivanje Centralnog ureda za propagandu Jadrana, kojem su se pridružili splitski, susački i dubrovački savez.
Oni su, zajedno s podružnicama Putnika, djelovali samostalno, a sufinancirala ih je središnjica u Beogradu. Promocija Kraljevine SHS/Jugoslavije, njenih prirodnih ljepota, turističkim mjesta i atrakcija vršila se pomoću razglednica, plakata, brošura, filmske reklame, radijskih reklama ili u dnevnim tiskovinama. Splitski Savez istaknuo se u promociji ustanova povezanih s turizmom, primjerice Jadranske Plovidbe, Dubrovačke Plovidbe, Aeroputa.
Sajmovi Zagrebačkog zbora
Osim Saveza i Putnika u turističkoj promidžbi imali su ulogu i gospodarski sajmovi Zagrebačkog zbora. U sklopu Proljetnog sajma Zagrebačkog zbora 1926. godine napravljena je prva turistička izložba, a 1931. godine u suradnji s Putnikom i gradskom upravom organizirana je Turistička izložba čiji je cilj bio da se na moderan način prezentiraju turistička odredišta.
Turistički plakati tijekom međuratnog razdoblja
U međuratnom razdoblju došlo je do buma u razvoju turističkih plakata i turističke propagande. Plakati su prvenstveno bili namijenjeni stranom tržištu i višim građanskim slojevima jer su si oni kao targetirana skupina mogli financijski priuštiti posjete turističkim odredištima.
Za što veći uspjeh plakat je trebao biti jednostavan, efektan i morao je što bolje zadovoljiti dva kriterija. Prvo, da što brže i efikasnije privuče turista, i drugo, da na adekvatan način prezentira zemlju ili destinaciju koju propagira.
Plakati Hannsa Wagule
Jedan od najutjecajnijih grafičara u izradi turističkih plakata bio je Hanns Wagula (1894-1964.) austrijski je grafički dizajner, slikar i fotograf o kojemu je recentno pisala povjesničarka umjetnosti Lovorka Magaš-Bilandžić. Nakon Prvog svjetskog rata školovao se u Münchenu i Berlinu, a na njegov rad značajno su ostavili trag putovanja po Italiji, jugu Francuske, Istri, Dalmaciji i u Africi. Od 1925. godine počeo se značajnije baviti grafičkim dizajnom i reklamnom djelatnošću.
Wagulini plakati bili su podijeljeni na slikovni i tekstualni dio, ističući prepoznatljive vizure grada koji se promovira. Uz to, našli su se detalji flore karakteristične za podneblje koje se prezentira.
Krajem 1920-ih godina započela je njegova suradnja s jugoslavenskim naručiteljima.
Napravio je plakate koji su oglašavali splitski karneval, praznike u Dalmaciji i druga turistička odredišta na Jadranu. Radio je plakate i za jugoslavenske parobrodske i zračne prijevoznike.
Surađivao je i sa Splitskim Savezom i Putnikom za koje je napravio niz plakata i vizualni identitet publikacije Jugoslavija: jugoslovenski turizam, časopisa kojeg je izdavao splitski Putnik, a izlazio je kao službeno glasilo za turistički promet u Kraljevini Jugoslaviji.
Waguline fotografije s putovanja po Dalmaciji i u Bosni i Hercegovini
Waguline fotografije nastale su za vrijeme putovanja po Dalmaciji i u Bosni i Hercegovini, a pojavljivale su se između 1931. i 1939. godine po stranicama časopisa Jugoslavija: jugoslavenski turizam.
Na njima autor prikazuje mjesta na obali s specifičnim detaljima (galeb, brodovi, ribarska mreža), ali i lokalno stanovništvo u njihovoj svakodnevnici.
Osim u časopisu Jugoslavija: jugoslovenski turizam Waguline fotografije bile objavljivane i u drugim reklamnim materijalima, poput prospekata ili brošura, kojima je dodatno promoviran dalmatinski turizam, kulturna baština i ljepote krajolika.
Turistička propaganda 1930-ih
U tridesetim godinama prošlog stoljeća turistička propaganda doživljava svoj procvat. Uz spomenuti rad Wagule javljaju se i domaći grafički dizajneri Sergej Glumac, Pavlo Gavranić i Janez Trpin.
Zahvaljujući njihovom radu i utjecaju Hannsa Wagule, stvoreni su tadašnji moderni dizajni plakata koji su omogućili kreiranje imidža međuratne Kraljevine Jugoslavije kao tražene turističke destinacije koja posjetiteljima može ponuditi odmor, rekreaciju, uživanje u krajoliku i kulturnoj baštini.
Preporuka za čitanje:
Feđa Vukić, Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb 1996.
Lovorka Magaš Bilandžić, “Hans Wagula i turistički plakat u Hrvatskoj između dvaju svjetskih ratova”, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, No. 40, 2016.
