Kuga i mletačka opsada Zadra 1345./1346. preraspodijelile su političku moć u gradu

Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.

Rimska propaganda: baština do Chucka Norrisa

Zamislite scenu. Dvoje-troje-petero Amerikanaca/partizana/Chuck Norris i drugih junaka ostaje zarobljeno u zgradi/šumi/planini/otoku. Preostala oprema nedostatna je. Municija slaba. Neprijatelji, Nijemci/Rusi/Japanci/ustaše/četnici približavaju se brojčano nadmoćni s tenkovima/avionima/neusporedivo boljom opremom. Međutim, evo obrata. Svojom hrabrošću/ustrajnošću/superiornošću ili jednostavno zato što se radi o glavnim junacima, nekolicina njih naposljetku uspijeva svladati brojčano nadmoćnije neprijatelje. Gledatelj odlazi iz kina/kauča posve zadivljen pobjednicima s kojima se sam poistovjećuje, tj. Našima. Kakvi smo mi junaci! Nema nam ravna

Heraldika: Turci nabijeni na kolac na hrvatskim plemićkim grbovima

Prikazi poraženog Turčina, turske brkate nabodene glave, šatora, polumjeseca, "konjskog repa", zmaja i džamije samo su neki od ikonografskih elemenata grbova hrvatskog plemstva tijekom 17. i 18. stoljeća. Heraldiku je bila neizostavni dio rječnika propagande...

Bitka kod Lepanta: mletačka propaganda o slavnoj pobjedi

Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.

Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam!”

Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.

Granica ili granice? Pitanje granica u ranom srednjem vijeku

Early medieval bondaries in Dalmatia/Croatia (8th-11th centuries) naziv je članka kojeg je Neven Budak napisao za časopis “Castellum, civitas, urbs” koji se bavi važnim centrima i elitom u srednjoistočnoj Europi. Autor se u tekstu...
David Annand, statua arbroathskog opata i Roberta Brucea koji u zraku drže Declaraciju iz Arbroatha (2001.)

Što je „nacija“ i što joj prethodi

Otvorimo li nakratko neki od medijskih portala uvjerit ćemo se da je nacija u 21. stoljeću i dalje itekako relevantna tema. O naciji se u historiografiji i srodnim disciplinama mnogo pisalo, posebno u posljednjih...